Europska komisija predstavila je svoj prijedlog ambicioznog i dinamičnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.). Ovim će se okvirom Europi osigurati dugoročni proračun za ulaganja u skladu s njezinim ambicijama da u sljedećem desetljeću bude neovisno, prosperitetno, sigurno i uspješno društvo i gospodarstvo.
Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost. Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.
Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.
Ključne značajke novog VFO-a
Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.
Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.
Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.
Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.
Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.
Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.
Ulaganje u ljude, države članice i regije
Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.
To je najučinkovitiji način pružanja potpore područjima i lokalnim zajednicama Unije. Njime se postiže istinsko pojednostavnjenje, kako za javna tijela tako i za izravne korisnike.
Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije.
Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.
Osim toga, postojat će obvezni minimalni iznos za slabije razvijene regije, kao i zaštitna mjera kojom će se osigurati da će za njih ukupno primiti barem onoliko financijskih sredstava koliko i u okviru trenutačne kohezijske omotnice.
Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.
Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.
Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.
Povećat će se transparentnost i provjera korisnika proračuna EU-a. Informacije o primateljima sredstava EU-a objavljivat će se u centraliziranoj bazi podataka.
Poticanje obrazovanja i demokratskih vrijednosti
Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.
Poticanje blagostanja kroz konkurentnost, istraživanje i inovacije
Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja.
Svoju će potporu usmjeriti na četiri područja:
- čista tranzicija i dekarbonizacija;
- digitalna tranzicija;
- zdravlje, biotehnologija, poljoprivreda i biogospodarstvo;
- obrana i svemir.
Fond će maksimalno povećati učinak svakog potrošenog eura iz privatnog novca.
Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.
Programom Obzor Europa i Fondom za konkurentnost pružit će se potpora za cjelokupno ulaganje u projekt (od faze osmišljavanja do rasta) te će se smanjiti troškovi za potencijalne korisnike i vrijeme potrebno za isplatu.
Zaštita ljudi, izgradnja pripravnosti i otpornosti za suočavanje s novim izazovima
Dugoročnim proračunom Europi će se osigurati brži, učinkovitiji i fleksibilniji alati za podnošenje bilo kakvih šokova te za odgovaranje na nove izazove. Nastavit će jačati otpornost Europe financiranjem Unije pripravnosti i pripremom za sve faze upravljanja krizama: od prevencije do odgovora na krize i samog oporavka. Komisija predlaže novi namjenski krizni mehanizam s kapacitetom od gotovo 400 milijardi EUR zajmova državama članicama koji bi se aktivirali u slučaju ozbiljnih kriza u Uniji. Kroz nacionalna i regionalna partnerstva podupirat će se ulaganja i reforme u svim područjima pripravnosti i upravljanja krizama. Pričuva za poljoprivredu po potrebi će podupirati poljoprivrednike i stabilizirati tržišta.
Europski fond za konkurentnost povećat će i pripravnost i stratešku autonomiju EU-a u ključnim sektorima i tehnologijama razvojem industrijskih kapaciteta i financiranjem najsuvremenijih tehnologija. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i potpora Unije u zdravstvenim krizama dodatno će se ojačati uključivanjem pripravnosti u području zdravlja.
Štitimo Europu
Dugoročni proračun pomoći će u izgradnji europske obrambene unije koja se može zaštititi, ostati povezana i djelovati brzo kad god je to potrebno. Iz okvira za obranu i svemir Europskog fonda za konkurentnost dodijelit će se 131 milijarda EUR za potporu ulaganjima u obranu, sigurnost i svemir. Ovo je pet puta više sredstava na razini EU-a u usporedbi s prethodnim VFO-om. Države članice i regije moći će u svojim nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva na dobrovoljnoj osnovi i u skladu s regionalnim potrebama i prioritetima podupirati projekte povezane s obranom. Komponenta vojne mobilnosti Instrumenta za povezivanje Europe bit će deseterostruko umnožena. Podupirat će se ulaganja u infrastrukturu dvojne namjene zajedno s civilnim ulaganjima te će se pridonijeti znatnom poticanju razvoja kibernetičke sigurnosti, infrastrukture i obrane općenito. Kako bi se povećala energetska sigurnost, Instrumentom za povezivanje Europe osigurat će se financiranje prekograničnih energetskih i prometnih projekata.
Novim proračunom predviđa se i povećanje sredstava za upravljanje migracijama, jačanje vanjskih granica EU-a i jačanje unutarnje sigurnosti.
Dodijelit će se 34 milijarde EUR, čime se utrostruči financiranje u odnosu na prethodni VFO. Države članice dobit će potporu Unije kako bi brzo i učinkovito odgovorile na razvoj događaja na terenu. Tim će se sredstvima pomoći državama članicama da ojačaju kapacitete za provedbu zakonodavstva na internetu i izvan njega, a službenici graničnog nadzora opremit će se odgovarajućim alatima za zaštitu vanjskih granica kako bi se uveo pravedan i čvrst sustav upravljanja migracijama u okviru Pakta o migracijama i azilu.
Više informacija potražite na poveznici: EU fondovi