Rješavanje problema onečišćenja i klimatskih promjena u Europi poboljšat će zdravlje i dobrobiti, posebice najranjivijih osoba

  07.09.2020, 09:20h   •     RA Admin

Onečišćenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena, kao što su toplinski valovi, te izloženost opasnim kemikalijama uzroci su lošeg zdravlja u Europi. Prema opsežnoj procjeni stanja zdravlja i okoliša koju je objavila Europska agencija za okoliš (EEA), 13 % smrtnih slučajeva može se povezati sa lošom kvalitetom okoliša. 

Poboljšanje zdravlja i dobrobiti europskih građana važnije je nego ikad, a pozornost je trenutačno usmjerena na borbu protiv pandemije bolesti COVID-19. Ta pandemija očit je primjer složenih veza između okoliša, naših socijalnih sustava i našeg zdravlja.

Znatan dio tereta bolesti u Europi i dalje se pripisuje onečišćenju okoliša koje je posljedica ljudskog djelovanja, kako se navodi u izvještaju Europske agencije za okoliš pod nazivom „Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe” [Zdrav okoliš, zdravi životi: kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi]. U izvještaju, koji se u velikoj mjeri oslanja na podatke Svjetske zdravstvene organizacije o uzrocima smrtnosti i bolesti, ističe se kako kvaliteta okoliša u Europi ima ključnu ulogu u određivanju našeg zdravlja i dobrobiti. Navodi se kako socijalna deprivacija, nezdravo ponašanje i promjene demografskih trendova u Europi utječu na zdravlje okoliša, pri čemu su najviše pogođene najranjivije osobe.

Glavni zaključci:

  • Onečišćenje zraka i dalje je glavna prijetnja za okoliš i zdravlje u Europi, pri čemu je više od 400 000 preranih smrti u EU-u svake godine prouzročeno onečišćenjem zraka. Na drugom mjestu je zagađenje bukom, koje je uzročnik 12 000 preranih smrti, a slijede učinci klimatskih promjena, prvenstveno toplinski valovi.
  • Teret onečišćenja i klimatskih promjena nije jednak u svim dijelovima Europe, a očite razlike postoje između zemalja na istoku i onih na zapadu Europe. Na nacionalnoj razini, najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu (27 %) ima Bosna i Hercegovina, a najniži (9 %) Island i Norveška.
  • Zajednice u društveno nepovoljnijem položaju obično se bore s trostrukim teretom, odnosno siromaštvom, lošom kvalitetom okoliša i lošim zdravljem. Siromašnije zajednice često su izložene višim razinama onečišćenja i buke te visokim temperaturama, pri čemu već narušeno zdravstveno stanje povećava osjetljivost na zdravstvene opasnosti iz okoliša. Potrebne su ciljane mjere kako bi se poboljšali okolišni uvjeti u kojima žive najranjivije osobe u Europi.
  • Ljudi su u svakom trenutku izloženi višestrukim rizicima, uključujući onečišćenje zraka i vode, zagađenje bukom te kemikalijama, koji se kombiniraju i u nekim slučajevima zajedno utječu na zdravlje. Europski gradovi naročito su osjetljivi na te višestruke prijetnje, a istodobno imaju manje pristupa zelenim i plavim površinama.
  • Aktualnim istraživanjem proučavaju se veze između trenutačne pandemije bolesti COVID-19 i okolišnih čimbenika. Smatra se da je virus koji uzrokuje bolest COVID-19 „prešao s jedne vrste na drugu”, tj. sa životinja na ljude, što je nepredviđeni ishod pritiska kojeg sve veća potrošnja čini na naše prirodne sustave. Što se tiče posljedica bolesti COVID-19 na zajednice, prvi dokazi upućuju na to da su onečišćenje zraka i siromaštvo možda povezani s višim stopama smrtnosti. Prema početnoj procjeni iznesenoj u izvještaju, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razjasnile predmetne interakcije.

Ključni segmenti rješenja su bolja integracija politika te veća zastupljenost zelenih i plavih površina

U izvještaju se ističe da je potreban integriran pristup politikama okoliša i zdravlja kako bi se ublažili rizici za okoliš, zaštitile najranjivije osobe i u potpunosti spoznale blagodati koje pruža priroda i tako doprinosi zdravlju i dobrobiti.

Zdrava priroda ključni je mehanizam u osiguravanju javnog zdravlja koji ublažava bolesti i potiče zdravlje i dobrobit. „Zelena” rješenja donose trostruku korist, i to za zdravlje, društvo i okoliš. Kvalitetne zelene i plave površine u urbanim područjima potpora su zdravlju i dobrobiti, stvaraju prostore za fizičku aktivnost, opuštanje i društvenu povezanost, uz velike koristi za siromašne zajednice. Zelene i plave površine hlade gradove tijekom toplinskih valova, ublažavaju posljedice poplava, smanjuju zagađenje bukom i doprinose urbanoj bioraznolikosti. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 brojni komentatori su primijetili kako se ponovno cijeni pristup zelenim i plavim površinama, koje nude koristi za mentalno zdravlje i dobrobit, posebice u urbanim područjima.

U okviru EU, Europski zeleni plan upućuje na presudnu promjenu smjera u europskom programu politika; njime se uspostavlja održiva i uključiva strategija usmjerena poboljšanju zdravlja i kvalitete života ljudi te brizi o prirodi u skladu s načelom „ne zaboravimo nikoga”.

Izvor: Europska komisija

Rješavanje problema onečišćenja i klimatskih promjena u Europi poboljšat će zdravlje i dobrobiti, posebice najranjivijih osoba

 

Copyright © 2012-2020   •   Razvojna agencija Šibensko-kninske županije   •   Sva prava pridržana   •   Dizajn i razvoj: MEDIAN kreativna rješenja