Studijsko putovanje u Dublin - Crtice o tajnama irskog uspjeha

  03.10.2018, 10:29h   •     RA Admin

Nakon prošlogodišnjeg studijskog posjeta regiji Šlesko Vojvodstvo u Poljskoj, ove godine smo u okviru našeg projekta „Tehnička pomoć u ŠKŽ“ zajedno s predstavnicima županije, gradova i općina u ŠKŽ, posjetili brojne institucije i razvojne organizacije u glavnom gradu Irske, Dublinu.

Uz veliku podršku našeg Veleposlanstva u Dublinu, u svega par dana uspjeli smo održati sastanke s predstavnicima više od 20 državnih i regionalnih institucija u Dublinu pa smo se između ostalog, sastali s izvršnim gradonačelnikom grada Dublina, s državnim tajnikom Ministarstva lokalnog razvoja Irske, s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva kulturne baštine i športa, predstavnicima Irskih agencija za privlačenje stranih investicija, Dublinškom gospodarskom komorom, Ministarstvom turizma i drugim.

Od ovog Keltskog tigra, kako se kolokvijalno naziva Irska zbog svog ekonomskog boom-a koji se desio krajem devedesetih godina, inače relativno male otočne države s 4.7 mil. stanovnika, dalo se mnogo toga naučiti. Otvorenost gospodarstva s jedne i maksimalna orijentiranost Iraca ka konkretnim ciljevima i rezultatima s druge strane, kao i visoka razina suradnje različitih dionika u cijelom upravljačkom sustavu od nacionalne do lokalne razine, samo su neke od karakteristika modela upravljanja ove nekoć vrlo siromašne zemlje koja se kroz trnovit put u svojoj daljnjoj i bližoj povijest danas uspjela izboriti za svoju suverenost u političkom i gospodarskom smislu.

Država koja je Europskoj uniji pristupila 1973.g. zajedno sa svojim moćnim susjedom, Velikom Britanijom, preživjela je od tada do danas mnoge uspone i padove od kojih i posljednju financijsku krizu 2008.g. koja ju je zbog iznimne otvorenosti i izloženosti gospodarstva gotovo u potpunosti bacila na koljena. Danas, 10 godina nakon krize, Irska a posebice Regija Istočne i Središnje Irske u kojoj je smješten i glavni grad Dublin, postala je drugi dom velikog broja najvećih multinacionalnih kompanija kao što su LinkedIn, Microsoft, Facebook, Google, Oracle i drugih informacijsko-tehnoloških giganata, a cijela zemlja postala je atraktivna, svjetski prepoznatljiva turistička destinacija.

Irskoj se ovakav uspjeh, njen gospodarski i turistički rast, nipošto nije desio slučajno. Rezultat je to dobro promišljenih strateških odluka na nacionalnoj razini gdje su se čelni ljudi države uspjeli dogovoriti o jedinstvenim strateškim smjerovima razvoja Irske kao i njenom jedinstvenom brendiranju u svijetu a posebno ispred ključnih (emitivnih) tržišta i potencijalnih multinacionalnih klijenata koje žele privući na svoj otok. U samo par desetljeća, Irska je tako od države emigracije postala zemlja imigracije s najbrže rastućim gospodarstvom u Europi, s godišnjom stopa rasta GDP-a od oko 7 – 9%.

Gospodarstvo i investicije

U posjetu IDA-i Ireland (Ireland's inward investment promotion Agency), najvećoj Irskoj agenciji za investicije, osnovanoj sa svrhom privlačenja stranih investicija i poduzeća u Irsku, dočekala nas je naša Hrvatica, rođena i odrasla u Australiji koja je prije par godina svoju sreću odlučila potražiti u Dublinu. Željela bi se vratiti i zemlji svojih korijena kaže, ali još uvijek čeka za to povoljni trenutak. U Agenciji saznajemo kako osim u Dublinu, IDA više od 300 ljudi zapošljava u drugim zemljama svijeta. Svi djelatnici imaju za cilj sustavnu promociju Irske u svijetu i dovođenje stranih investicija u državu. Uspjeh Agencije kažu nam, mjeri se ovdje jasnim učinkom kojeg organizacija ima na Irsko gospodarstvo i to na način da se svake godine objavljuju statistike o broju firmi koje je Agencija privukla u Irsku kao i o broju novo- zaposlenih koje su te iste tvrtke generirale u Irskoj.

Atraktivan porezni sustav, učinkovita poslovna infrastruktura i investicijsko okruženje, saznajemo dalje, te snažne potporne institucije kao što su FDA, Dublin Chamber of Commerce, Agencija za razvoj Irske, a koje sustavno rade na privlačenju i olakšanju poslovanja investitora, posebice multinacionalnih kompanija iz prekomorskih zemalja (SAD-a, Japana, Australije i Kine) te solidan i promišljen sustav i visokog i strukovnog obrazovanja orijentiran ka potrebama gospodarstva - faktori su koji su u relativno kratko vrijeme i polučili ovako velik gospodarski uspjeh Irske.

U Dublinškoj gospodarskoj komori (Dublin Chamber of Commerce) dočekuje nas druga Hrvatica, ovog puta Zagrepčanka iz Odjela za međunarodne poslove. S kolegama tamo razgovaramo općenito o stanju u gospodarstvu i poslovnoj klimi. Informacije o novim zapošljavanjima od strane multinacionalki, saznajemo, udarne su vijesti u irskim medijima koji na taj način kontinuirano stvaraju pozitivnu klimu i poduzetničko ozračje. Svjesni su Irci, nastavljaju kolege, mnogih dobrobiti toga što imaju gospodarski otvorenu zemlju u kojoj će se investitori zadržati dulje nego bilo gdje drugdje u EU. Stanovništvo je ljubazno prema strancima, shvaćaju da od njih žive te za njih kreiraju, prilagođavaju i pružaju usluge. Mnogi Irci investiraju u nekretnine koje iznajmljuju po jako visokim cijenama, razvijaju se usluge za strance itd. Unatoč pravilima jedinstvenog tržišta (EU) koja ograničavaju privilegiranje domaćih proizvoda naspram stranih, konzumacija nacionalnih – irskih proizvoda svih kategorija, munjevito raste. Doznajemo kako svaki strani supermarket mora u svojoj ponudi imati najmanje 20 % irskih proizvoda… Također, veliki broj stranih visoko-tehnoloških poduzeća povoljno utječe na stvaranje brojnih industrijskih klastera i mreža a koje zatim kroz sinergijsko djelovanje generiraju druge inovacije i privlače i druge svjetske kompanije.

Unatoč konstantnom rastu, Irci su zbog situacije koja ih je zadesila nakon financijske krize 2008.g i dalje vrlo oprezni i radišni. U Dublinškoj komori kao i u IDA-i stoga nema stajanja: konstantno se radi na identifikaciji i razradama novih strategija osvajanja svjetskih tržišta; Irci konstantno odlaze po Aziji, Australiji, promoviraju Irsku i privlače nove investicije u domovinu.

Poljoprivreda

Poljoprivredu u Irskoj, unatoč prisutnosti i rastu hi-tech industrije, još uvijek krasi epitet najznačajnijeg sektora u zemlji koji zapošljava oko 8% radnog stanovništva i koji generira oko 5% BDP-a. Od resornog Ministarstva saznajemo kako u Irskoj postoji oko 140.000 farmi prosječne veličine od 30ha te da je približno 50% njihove proizvodnje usmjereno najvećom dijelom na proizvodnju mlijeka. „U Irskoj živi više goveda neko Iraca“, govore nam kolege u šali, ali fakti zapravo to i potvrđuju: na 4.7 mil stanovnika uzgaja se pko 6,7 mil.goveda....

Kao i drugdje u Europi i Ircima, čini se, najveći problem predstavlja niska profitabilnost poljoprivredne proizvodnje te posljedično i niski prihodi poljoprivrednika. Slično Hrvatskoj, i Irska svoje poljoprivrednike uz nacionalna sredstva, financira i putem Europskih fondova i to iz proračuna CAP-a (Zajedničke poljoprivredne politike) kao i iz Programa ruralnog razvoja i poljoprivrede. Kako bi doskočila problemu niske profitabilnosti, Irska je s Unijom ispregovarala niz agro-ekoloških mjera za poljoprivrednike kojima se, kažu nam iskreno, uz rješavanje problema klimatskih promjena u poljoprivredi, rješavaju i problemi proizvodne prirode, odnosno oni koji se odnose na prilagodbe fluktuacijama na tržištu.

Posebno je zanimljivo da se u okviru aktualne financijske perspektive (2014-2020) iz EU fondova u Irskoj financira i djelovanje Europskih inovacijskih partnerstva - operativnih grupa za poljoprivredu koje djeluju na razini svake od 31 regije u Irskoj. Grupe se sastoje od predstavnika poljoprivrednika, znanosti i istraživanja, civilnog sektora i konzultanata, a za cilj imaju iznalaženje inovativnih rješenja za rješavanje specifičnih problema u poljoprivredi; identifikaciju novih tržišnih niša i prilika, prikupljanje poljoprivrednih praksi drugih država članica itd. a sve to kako bi se poboljšala produktivnost, učinkovitost i održivost irske poljoprivrede. Za period 2014- 2020g. Irci su za ove grupe (po jednu u svakoj od 31 irske regije) na raspolaganje iz EU-a dobili 59 milijuna eura.

Turizam i kulturna baština

U razgovorima s direktorom nacionalne turističke organizacije Failte Ireland, predstavnicima Ministarstva turizma i Ministarstva kulturne baštine, doznajemo jako puno informacija o strateškom smjeru Irske po pitanju turizma. Svi smo mahom impresioniranosti jednostavnošću i organiziranošću sustava. Čelni ljudi turizma su se i ovdje dogovorili o tome kakav turizam i koju kategoriju posjetitelja žele privući, na koji način to postići i tko što u cijelom procesu treba napraviti. Ključna je stvar, kaže nam predstavnik organizacije, da se cijela zemlja u svijetu promovira jedinstveno i to putem nekoliko lako prepoznatljivih simbola: Irskog piva, Guinessa i pubova, keltske glazbe, naravno Dublina kao svjetskog huba dobre hrane, pića, zabave i gostoprimljivih domaćina. To je ono zbog čega će većina posjetitelja doći u Irsku, a Irci se trude da se o tome daleko čuje. Pitaju nas zašto bi Irci trebali posjetiti Hrvatsku, a ne primjerice Grčku ili Italiju i svatko od nas na to pitanje daje drugačiji odgovor…

Obrazovanje

Irci su izrazito ponosno na svoj nacionalni sustav obrazovanja. Sponu koja nesumnjivo mora postojati između javnog i privatnog sektora, između škola, poslodavaca i istraživačkog sektora, uvidjeli su, kako nam kažu, mnogo prije nekih drugih Europskih država. Ovakav pristup školovanju, saznajemo, omogućio je generacijama mladih Iraca školovanje koje odgovara potrebama poslodavaca na tržištu rada. Jedna od ključnih stvari zbog kojih im dolaze svjetski investitori je i zasigurno i Irsko tržište rada. Vlada, kažu nam u Ministarstvu ima ambiciju do 2026. g. postati Europska država s najboljim obrazovnim sustavom.

Od predstavnika Upravljačkog tijela za Europski socijalni fond saznajemo kako se Europskim novcem ovdje u velikoj mjeri financira obrazovanje mladih i nezaposlenih, a što se pozitivno očituje i na stopi nezaposlenih koja u kolovozu ove godine iznosi svega 5.8 %. Iz istog fonda financira se i velik broj treninga za zaposlene, obrazovanje za mlade do 25 godina starosti ali i zapošljavanje mladih u poduzećima, odnosno subvencioniraju se prvi radni odnosi mladih u realnom sektoru

Socijalni aspekt

Iako je u Hrvatskoj Irska često percipirana kao obećana zemlja, čini se da stvarnost ipak nije baš tako ružičasta. Unatoč solidnim mjerama integracije stranih zaposlenika u Irskoj, gdje zbog posjedovanja Europskih putovnica više od 70% imigranata ima pravo na boravak, rad i vlastitu imovinu, mnogi od njih, kako doznajemo u razgovorima, nisu zaposleni na radnim mjestima koja odgovaraju njihovim vještinama, kompetencijama i edukaciji.

Također, veliki društveni problem u Irskoj trenutno predstavlja smještaj (engl. housing). Za vrijeme našeg boravka u Dublinu, upravo smo bili svjedoci prosvjeda na kojima građanstvo od vlade i regionalne/lokalne samouprave traži subvencioniranje smještaja za mlade obitelji jer se drugačije, kako kažu, jednostavno ne može normalno živjeti. Naime cijene nekretnina u Dublinu su se dolaskom stranih investitora, popele do vrtoglavih visina pa mlade obitelji, iako u radnom odnosu, jednostavno nisu u stanju plaćati visoke najmove stanova koje za primjerice jedan pristojan manji jednoipolsobni stan u Dublinu dosežu i do 2000 eura.

Hrvati u Irskoj

Prema statističkim podacima vrlo je teško utvrditi točan broj Hrvata u Irskoj ili Dublinu jer Europska legislativa ne nalaže prijavu stranaca iz jedne EU države u drugu organizacijama država iz kojih dolaze. U razgovorima s Hrvatima u Irskoj, dolazimo do neslužbenih podataka da u Irskoj boravi ukupno oko 20.000 Hrvata, od čega 10.0000 u Dublinu. Prema riječima našeg veleposlanika u Irskoj, broj telefonskih poziva naših građana Hrvatskom Veleposlanstvu u Dublinu se u zadnjih par godina popeo i do 100 poziva dnevno.

Kakve god bile brojke, čini se da mnogi Hrvati u Irskoj vide obećanu zemlju i ispunjenje svojih snova. Susrećemo ih kao vozače taksija, hotelsko osoblje, konobare u pubovima ali i kao vlasnike poduzeća, djelatnike Irskih potpornih institucija, grada, komore, agencija, firmi itd. Svatko ima svoju vlastitu priču ali nitko ne govori da je lako. Visoke cijene stanova, hrane, društvenog života, dugi periodi kišnih i hladnih dana itd. Ipak, svi ističu da je radna atmosfera, za one koje žele raditi, pozitivna, da su Irci su ljubazni i pristojni ljudi, a vide kažu mogućnost da za nekoliko godina rada tamo poslože svoj život na način na koji bi ga uistinu željeli živjeti. Priča ima puno - niti jedna pak - nije bajka.

Irska i EU

Od zemlje koja je grcala u gospodarskim problemima početkom 20.st. Irska je ulaskom u Europsku uniju 1973.g. započela svoj proces pozicioniranja u različitim aspektima društva. Otvaranje granica, primjena carinske unije i pravila jedinstvenog tržišta, doprinijeli su tome da zemlja postane pravi mali otočni div koji svojim gospodarskim rastom daje uspješan primjer svim drugim manjim državama u Europi. Europski fondovi koji su 90- tih godina smatrani nacionalnim interesom su, prema provedenim istraživanja, imali ograničeni doprinos gospodarskom rastu. Više se tu radilo o koristima Europske legislative za irsko tržište i indirektnim učincima koji su se putem implementacije različitih EU programa (primjerice Europskog socijalnog fonda iz kojega su do sada povukli 6.5 milijardi eura ili Erasmus programa u kojem je sudjelovalo oko 50.000 studenata) reflektirali na terenu. Ovom rastu pogodovao je zasigurno i engleski jezik, i Irska dijaspora s oko 80 mil. Iraca u svijetu, i povijesni i trgovinski odnosi sa zemljama Commonwealtha, posebice UK-om, ali i skromnost, izrazita ljubaznost i radišnost Iraca.

Strategije različitih sektora, primjerice strategija turizma, ili privlačenja investicija, dogovorene na nacionalnoj razini, a koje se vertikalno uspješno provode u 31 irskoj regiji, danas naprosto plijene pažnju i pozivaju druge države na repliciranje. S druge strane, otvorenost ekonomije u mjeri kakva je u Irskoj, velika izloženost a posljedično tome i ovisnost irskog gospodarstva o drugim prekomorskim ili susjednim gospodarstvima, ukazuju na moguću krhkost i pozivaju na svojevrsni oprez.

Ova interesantna zemlja krije još mnoge tajne koje nisu dotaknute ovim člankom! Za ovaj put stoga, doviđenja Dubline, hvala na gostoprimstvu i vidimo se uskoro!

***Zahvaljujem svojim dragim kolegama iz JURA ŠKŽ koji su pomogli u organizaciji ovog korisnog i zanimljivog puta. Posebice i od srca zahvaljujem našem Veleposlanstvu u Dublinu i to veleposlaniku gosp. Ivanu Mašini i prvoj tajnici, gđi Dubravki Popić. Hvala vam od srca i do skorog viđenja u Hrvatskoj!:)

Sastavila: Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije ŠKŽ

 

Copyright © 2012-2019   •   Razvojna agencija Šibensko-kninske županije   •   Sva prava pridržana   •   Dizajn i razvoj: MEDIAN kreativna rješenja